Samosaosjećanje se često pogrešno shvaća kao sebičnost ili ugađanje sebi. Međutim, u stvarnosti to znači biti ljubazan, pun razumijevanja i brige prema sebi, baš kao što bismo prema prijatelju koji prolazi kroz težak period. Prema istraživanju, pokazalo se da je samosaosjećanje korisno u različitim aspektima života, uključujući bolje mentalno zdravlje, niži nivo stresa i veću otpornost u suočavanju s izazovima. Evo nekoliko savjeta o tome kako njegovati samosaosjećanje u svom životu.
1. Vježbajte pažljivost
Svesnost je praksa prisutnosti, svjesnosti i neosuđivanja naših misli, osjećaja i senzacija. Budući da smo svjesni, možemo promatrati i priznati svoje emocije, a da ne budemo uhvaćeni u njih. To nam omogućava da sami sebi odgovorimo ljubaznošću i razumijevanjem, a ne oštrom kritikom ili samoosuđivanjem. Vježbanje svjesnosti može biti jednostavno kao nekoliko dubokih udaha i fokusiranje na sadašnji trenutak, ili može uključivati formalnije prakse meditacije.
2. Tretirajte sebe kao prijatelja
Većina nas ima tendenciju da bude mnogo oštrija prema sebi nego što bismo bili prema prijatelju. Često mislimo da će nas strogi prema sebi motivisati da radimo više i radimo bolje. Međutim, istraživanja su pokazala da samokritičnost zapravo može dovesti do nižeg samopoštovanja i većeg nivoa stresa. Umjesto toga, pokušajte da se ponašate prema sebi kao prema prijatelju. Zamislite šta biste rekli prijatelju koji prolazi kroz ono što vi doživljavate i ponudite sebi isti nivo ljubaznosti i razumijevanja.
3. Vežbajte samo-negu
Briga o sebi znači brigu o svom fizičkom, emocionalnom i mentalnom blagostanju. To uključuje donošenje odluka koje hrane vaše tijelo, um i dušu, kao što su dovoljno sna, jedenje zdrave hrane, bavljenje aktivnostima u kojima uživate i traženje pomoći kada vam je potrebna. Prakticiranje brige o sebi može vam pomoći da se osjećate vrijednijim i zaslužnim za suosjećanje i može podržati vašu sposobnost da pokažete samilost prema sebi.
4. Primijetite i izazovite svoj kritički unutrašnji glas
Svi imamo unutrašnjeg kritičara – taj glas u našim glavama koji nam govori da nismo dovoljno dobri, pametni ili vrijedni. Može biti izazovno prepoznati ovaj glas jer često postaje automatski i uobičajen. Međutim, primjećujući i izazivajući ove kritičke misli, možemo početi da se oslobađamo njihovog držanja. Jedan od načina da to uradite je da se zapitate: "Da li je ova misao istinita?" ili „Koje dokaze imam da podržim ovu misao?“ Izazivajući ove misli, možemo ih zamijeniti saosećajnijim i realističnijim.
U zaključku, kultiviranje samosaosjećanja zahtijeva vrijeme, trud i praksu. Međutim, prednosti ljubaznog odnosa sa samim sobom i razumijevanja su brojne i mogu pozitivno utjecati na sva područja našeg života. Uključujući ove savjete u našu svakodnevnu rutinu, možemo naučiti da se prema sebi odnosimo s istim saosjećanjem i brigom kao što bismo pružili prijatelju.
